Ratna 1915 godina
Sile Antante su sa Italijom vodile tajne pregovore koji su doveli do
potpisivanja LONDONSKOG ugovora aprila 1915. Ovim ugovorom Italija se
obavezala da ce u rat uci na strani Antante i za uzvrat dobiti
teritorijalno prosirenje.
Nemacka je odlucila da vise paznje posveti istocnom frontu i Rusiji. Nemci su kod Goralice pobedili Ruse. FRancuska i Britanija bile su svesne da ne mogu probiti nemacko front pa su odlucile da deo svoje vojske iskrcaju na Galipolju, zauzmu Dardanele i prinude Tursku na kapitulaciju. Medjutim, turska vojska je pruzila jak otpor i osujetila ove planove Antante koja je u ovoj operaciji angazovala skoro pola miliona vojnika i pretrpela teske gubitke. U jesen 1915.u rat ulazi i Bugarska koja napada Srbiju sa istoka. I pored herojskog otpora srpske vojske, visestruko brojniji neprijatelj okupirao je Srbiju.
Nemacka je odlucila da vise paznje posveti istocnom frontu i Rusiji. Nemci su kod Goralice pobedili Ruse. FRancuska i Britanija bile su svesne da ne mogu probiti nemacko front pa su odlucile da deo svoje vojske iskrcaju na Galipolju, zauzmu Dardanele i prinude Tursku na kapitulaciju. Medjutim, turska vojska je pruzila jak otpor i osujetila ove planove Antante koja je u ovoj operaciji angazovala skoro pola miliona vojnika i pretrpela teske gubitke. U jesen 1915.u rat ulazi i Bugarska koja napada Srbiju sa istoka. I pored herojskog otpora srpske vojske, visestruko brojniji neprijatelj okupirao je Srbiju.
Ratna 1916
Pocetkom 1916. Nemacka je odlucila da u ratu na zapadnom frontu primeni
taktiku iscrpljivanja. Za cilj napada odabran je utvrdjeni francuski
grad Verden.
Istovremeno, na istocnom frontu ruska vojska je zapocela veliku ofanzivu. Ruska vojska je zarobila blizu pola miliona austrougarskih vojnika.
1916. Rumunija ulazi u rat na stranu Antante.
Jedina veca pomorska bitka tokom I sv.rata odigrala se u leto 1916. kod Jitlanda i zavrsena je bez pobednika s priblizno istim gubicima.
Tokom rata razvijani su i usavrsavani naoruzanje i ratna tehnika. Pocela i masovna primena podmornica koje su plovne puteve ucinile nesigurnim.
Istovremeno, na istocnom frontu ruska vojska je zapocela veliku ofanzivu. Ruska vojska je zarobila blizu pola miliona austrougarskih vojnika.
1916. Rumunija ulazi u rat na stranu Antante.
Jedina veca pomorska bitka tokom I sv.rata odigrala se u leto 1916. kod Jitlanda i zavrsena je bez pobednika s priblizno istim gubicima.
Tokom rata razvijani su i usavrsavani naoruzanje i ratna tehnika. Pocela i masovna primena podmornica koje su plovne puteve ucinile nesigurnim.
Ratna 1917. i 1918. godina
Slabi rezultati na bojnom polju, korupcija u pozadini te sve veća glad i neimaština s vremenom su ruski carski režim Nikole II. učinili sve nepopularnijim, te je zbačen u Februarskoj revoluciji. Nova republikanska vlada nastavila je rat na strani Antante, ali zbog revolucionarnog previranja i boljševičke agitacije nije bila u stanju preokrenuti negativne trendove. Sve veći dio ruskoga stanovništva i javnosti zahtijevao je mir, što su u studenome iskoristili boljševici, preuzevši vlast u Oktobarskoj revoluciji i obećavši mirovne pregovore s Centralnim silama.
Slični događaji, iako u mnogo manjoj mjeri, dogodili su se u Francuskoj, gdje su vojnici, nakon krvave i neuspjele ofenzive generala Nivellea, počeli otkazivati poslušnost oficirima.
Vladimir Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917. Jedini poticaj za Antantu u to doba bio je ulazak SAD-a u rat na strani Antante, motiviran ekonomskim interesima bankara koji su financirali Antantu i neograničenim podmorničkim njemačkim ratom čije su žrtve često bili američki brodovi. No, s druge strane, trebalo je vremena da SAD mobilizira i obuči vojsku u opsegu koji bi mogao važnije promijeniti stanje na zapadnoj fronti.
U međuvremenu Antanta je zadobila još jedan težak udarac kada su talijanske snage u bitci kod Kobarida doživjele katastrofalan poraz, te su odbačene sa Soče na prilaze Veneciji. Saveznici su talijansku frontu stabilizirali šaljući britanska i francuska pojačanja pa Centralne sile nisu uspjele iskoristiti ovaj uspjeh i Italiju izbaciti iz rata.
Čak i prije nego što je s novom sovjetskom Rusijom sklopljen mir u Brest-Litovsku, Centralne sile počele su svoje efektive povlačiti s istočne na zapadnu frontu kako bi stekli dovoljnu nadmoć u ljudstvu i rat riješili velikom ofenzivom prije dolaska američkih snaga.
Pažljivo pripremljena ofenziva, za koju su razvijene nove taktike, nazvana je Kaiserschlacht. Počela je u proljeće i ispočetka imala spektakularan uspjeh, pogotovo na britanskome sektoru fronte. No Britanci su s vremenom uspjeli dovući pojačanja i stabilizirati situaciju. Njemački pokušaji da odsudni proboj naprave na drugim sektorima imali su još manje uspjeha, pokazavši kako je njemačka vojska istrošila većinu svojih ljudskih i drugih resursa. Među Nijemcima je nakon neuspjeha Kaiserschlachta bitno opao moral, čemu je pridonosila boljševička agitacija koju su sa sobom donijeli veterani s istočne fronte.
Ljeti su saveznici počeli protuofenzivu koja je polako ali sigurno počela odbacivati Nijemce ne samo s položaja dostignutih u proljeće nego i u unutrašnjost belgijskoga teritorija. Savezničkim je snagama naglo porastao moral, pogotovo kada su među savezničke redove u većem broju stigli Amerikanci.
U rujnu su snage Antante izvršile proboj Solunske fronte i za nekoliko dana prisilile Bugarsku na kapitulaciju.
Nedugo zatim britanski proboj turskih linija u Siriji doveo je do kapitulacije Osmanskog Carstva.
Na talijanskom je bojištu, nakon neuspjele austrougarske ofenzive nekoliko mjeseci prije, talijanska ofenziva izazvala potpuno rasulo austrougarske vojske. Vojnici su odbili naredbe i počeli se vraćati kućama, izazvavši tako proces koji će u roku od nekoliko tjedana dovesti do raspada Austro-Ugarske.
U takvim okolnostima Njemačka više nije mogla nastaviti rat. Nakon što je car Vilim II. abdicirao te je proglašena republikom, Njemačka je pristala na primirje 11. studenoga - dan koji se danas slavi kao praznik u mnogim državama. Na osnovi njega njemačka se vojska morala povući preko Rajne.