Velike sile i medjunarodne krize
U deceniji pred Prvi svetski rat u odnosima sukobljenih evropskih drzava izbilo je nekoliko kriza koje su mogle da izazovu evropski rat.Jedna od njih je bila i marokanska kriza 1905 i 1911 godine koja je nastala jer se Nemacka suprostavljala francuskom prodoru u Maroku.Kao najveci problem u Evropi nametalo se balkansko pitanje .
Na Balkanu su se isprepletali razliciti uticaji velikih sila,nacionalne teznje balkanskih naroda i opadanje moci Osmanskog carstva.Veliku krizu na Balkanu otvorija je Austrougarska aneksijom Bosne i Hercegovine 1908 godine.Kriza je nazvana aneksiona i izazvala je ostre reakcije velikih sila ,prvenstveno Rusijr koja je takodje imala interese na Balkanu.
Sledeca ozbiljna kriza izbila je 1912. godine kada je poceo ''Prvi balkanski rat'', u kojem su balkanski saveznici (Srbija,Bugarska,Grcka i Crna Gora) porazili Osmansko carstvo i podelili njegove evropske teritorije.Kriza oko podele teritorija i mesanje Austrougarske, koja je Srbiji sprecila izlazak na Jadransko more, dodatno su komplikovali situaciju na Balkanu.
Na Balkanu su se isprepletali razliciti uticaji velikih sila,nacionalne teznje balkanskih naroda i opadanje moci Osmanskog carstva.Veliku krizu na Balkanu otvorija je Austrougarska aneksijom Bosne i Hercegovine 1908 godine.Kriza je nazvana aneksiona i izazvala je ostre reakcije velikih sila ,prvenstveno Rusijr koja je takodje imala interese na Balkanu.
Sledeca ozbiljna kriza izbila je 1912. godine kada je poceo ''Prvi balkanski rat'', u kojem su balkanski saveznici (Srbija,Bugarska,Grcka i Crna Gora) porazili Osmansko carstvo i podelili njegove evropske teritorije.Kriza oko podele teritorija i mesanje Austrougarske, koja je Srbiji sprecila izlazak na Jadransko more, dodatno su komplikovali situaciju na Balkanu.
Uzroci i povod
Neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata je Sarajevski atentat, a uzrok nerijesena kriza u julu 1914. godine izmedju Austrougarske i Srbije. Medjutim, uzroci rata leze u visedeceniskoj slozenoj vojno-politickoj situaciji, rivalitetima i priprema za rat izmedju velikih sila u Evropi, kome je trebao razlog da se za samo par mjeseci iz blagostanja predje u stanje sveopsteg ratovanja.
Militarizam, saveznistvo, imperijalizam i nacionalizam igrali su glavne uloge u izbijanju konflikta najsirih razmjera koje svijet do tada nije vidio. Nakon Aneksione, Prve i Druge marokanske krize, krize oko Balkanskih ratova, došlo se do Julske krize 1914. godine. Julska kriza dovela je do zategnute politicke situacije u Evropi u kojoj Austrougarska nije htjela da popusti u svojim zahtijevima a Srbija nije mogla da dozvoli taj stepen ponizenja. Neuspijeh u mirnom prevazilazenju krize zavrsio se austrougarskom objavom rata 28. jula 1914. godine, nakon cega je uslijedio niz objava rata, tako da se veci dio Evrope, podijeljen u dva saveza, nasao u situaciji koja je mogla da se rijesi samo vojnim sredstvima.Gavrilo Princip je 28. juna 1914. godine u Sarajevu izvrsio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Princip je bio clan Mlade Bosne, organizacije ciji su iredentisticki ciljevi bili ujedinjenje Južnih Slovena i oslobodjenje od austrougarske vlasti. Ovaj atentat je bio jedan od dogadjaja koji su prouzrokovali krizu, koja je potom dovela do izbijanja Prvog svetskog rata. Austrougarska je uputila ultimatum Srbiji, u kojem je u deset tacaka iznela svoje zahteve. Srpska vlada je uslovno prihvatila sve zahtijeve iz ultimatuma, sem tacke broj pet, koja je narusavala suverenitet Kraljevine Srbije i koja je bila u suprotnosti sa ustavom. Dobijeni odgovor na svoje zahtijeve Austrougarska nije smatrala zadovoljavajucim, pa je odmah objavila rat Srbiji.
Militarizam, saveznistvo, imperijalizam i nacionalizam igrali su glavne uloge u izbijanju konflikta najsirih razmjera koje svijet do tada nije vidio. Nakon Aneksione, Prve i Druge marokanske krize, krize oko Balkanskih ratova, došlo se do Julske krize 1914. godine. Julska kriza dovela je do zategnute politicke situacije u Evropi u kojoj Austrougarska nije htjela da popusti u svojim zahtijevima a Srbija nije mogla da dozvoli taj stepen ponizenja. Neuspijeh u mirnom prevazilazenju krize zavrsio se austrougarskom objavom rata 28. jula 1914. godine, nakon cega je uslijedio niz objava rata, tako da se veci dio Evrope, podijeljen u dva saveza, nasao u situaciji koja je mogla da se rijesi samo vojnim sredstvima.Gavrilo Princip je 28. juna 1914. godine u Sarajevu izvrsio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Princip je bio clan Mlade Bosne, organizacije ciji su iredentisticki ciljevi bili ujedinjenje Južnih Slovena i oslobodjenje od austrougarske vlasti. Ovaj atentat je bio jedan od dogadjaja koji su prouzrokovali krizu, koja je potom dovela do izbijanja Prvog svetskog rata. Austrougarska je uputila ultimatum Srbiji, u kojem je u deset tacaka iznela svoje zahteve. Srpska vlada je uslovno prihvatila sve zahtijeve iz ultimatuma, sem tacke broj pet, koja je narusavala suverenitet Kraljevine Srbije i koja je bila u suprotnosti sa ustavom. Dobijeni odgovor na svoje zahtijeve Austrougarska nije smatrala zadovoljavajucim, pa je odmah objavila rat Srbiji.